Nā ʻōlelo aʻo wikiwiki
- E koho i hoʻokahi hola āu e hoʻokuʻu maoli ai.
- E hoʻopau i ka lā hana me kahi hana maʻamau liʻiliʻi.
- E ʻōlelo ʻaʻole i ka hana, ʻaʻole i ke kanaka.
Aia kekahi ʻano luhi e puka mai ana mai ke kaikai ʻana i nā kānaka ʻē aʻe. ʻAʻole ia like me kahi lā lōʻihi o ka hana paʻakikī. ʻOi aku ke kaumaha, a me ka mālie, a hahai ia iā ʻoe i ka home. Pane ʻoe i ka memo i ka hola 10 o ka pō no ka mea ke hopohopo nei kekahi a ʻaʻole ʻoe makemake e kali lākou. Komo ʻoe i ka hālāwai me ka paʻa no ka mea pono ka lumi iā ʻoe me ka paʻa, ʻoiai ke hāʻule nei kou pule ponoʻī. Hoʻomoʻo ʻoe i ka hopohopo i hiki i ka poʻe ma lalo ou ke hana mau. A hiki i ka Pōʻalima, ʻaʻole ʻoe maopopo i kahi āu i hele ai.
Inā kūpono kekahi o ia mau mea iā ʻoe, ua ʻike mua ʻoe i ka lilo o ke alakaʻi. ʻO ka ʻāpana i ʻōlelo ʻole ʻia iā ʻoe, ʻo ia he ʻoiaʻiʻo ia lilo, hōʻuluʻulu ia, a nāu e mālama. ʻAʻole e hele mai kekahi e mālama no ʻoe.
ʻAʻole kēia he ʻāpana no ka hana ʻana i ka liʻiliʻi a i ʻole ka mālama liʻiliʻi. ʻO ia no ka mau. ʻO nā alakaʻi e ulu ai ko lākou poʻe i ka manawa lōʻihi, ʻaʻole pinepine lākou ka poʻe i ʻā wela loa a pōkole loa. ʻO lākou ka poʻe i aʻo e mālama i ko lākou maluhia ponoʻī i waiho ai he kanaka ma loko o ke kuleana.
Ka hana hūnā ma loko o ka hana
ʻO ka hapanui o ka mea e hoʻokahe ai i kahi alakaʻi, ʻike ʻole ʻia ia, ʻo ke alakaʻi pū kekahi. Ua kapa pono ʻelua loea noiʻi, ʻo Dina Denham Smith lāua ʻo Alicia Grandey, ma ka *Harvard Business Review*: hana nā alakaʻi i kahi kahe mau o ka hana naʻau. Hōʻike ʻoe i ka hilinaʻi ʻaʻole ʻoe e ʻike mau ai. Hoʻāla ʻoe i kahi hui i kahi hoʻolālā āu e kānalua malū ai. Mālama ʻoe i kou helehelena paʻa ke ʻino ka lono. ʻO ia mālama-naʻau a pau he hana, a hoʻolilo i kekahi mea, ʻoiai ʻaʻole loa ia e ʻike ʻia ma ka kalena a i ʻole ka papa hana.
Eia ke kumu e koʻikoʻi ai kēlā no kou maluhia. Ke ʻike ʻole ʻia ka hana, ʻaʻole ʻoe e helu iā ia. Hoʻonohonoho ʻoe i kou lā me he mea lā ʻo kāu hana wale ʻana, ʻo ke komo ʻana i ʻeono hālāwai, ʻoiai ua noho paha ʻoe me ka maluhia i loko o kahi kamaʻilio hoʻopau hana, ua hoʻomaluhia ʻoe i kekahi ma ka lihi, a ua moni ʻoe i kou huhū ponoʻī ʻelua manawa. A laila nīnau ʻoe no ke aha ʻoe i naha ai e kahi nui hana i ʻike ʻia, ma ka pepa, hiki ke mālama.
ʻO ka hana mua o ka mālama ʻana iā ʻoe iho, ʻo ia ka ʻike wale ʻana i ka ukana maoli. ʻAʻole ʻoe nāwaliwali no kou luhi. Ua hana ʻoe i ka mea ʻoi aku ma mua o ka mea i ʻōlelo ʻia e ka papa manawa.
He aha maoli kāu mea e pale nei
Wehewehe ka World Health Organization i ka māloʻeloʻe ma ke ʻano he maʻi e puka mai ana mai ke koʻikoʻi hana mau i mālama ʻole ʻia. ʻIke ʻia ia ma ʻekolu ʻano: ʻike ʻoe i ka hoʻokahe a me ka hakahaka, ulu kou hoʻohenehene a mamao mai ka hana āu i mālama ai ma mua, a hoʻomaka ʻoe e ʻike ʻaʻole ʻoe e hana maikaʻi i kekahi mea. E heluhelu i kēlā papa ma ke ʻano he alakaʻi a maopopo ka pōʻino. Hoʻolilo kēlā me kēia o ia ʻekolu mea iā ʻoe i ʻino aʻe ma ka mea hoʻokahi e koi ʻia e ke kuleana, ʻo ia ka hōʻike ʻana ma ke ʻano he kū paʻa no nā kānaka ʻē aʻe.
ʻO ka ʻāpana ʻāpiki, ʻo ka pōʻai. ʻOi aku kou emi, ʻoi aku ka paʻakikī o ka hoʻonoho ʻana i nā palena e hoʻopiha hou iā ʻoe, no laila hāʻawi ʻoe i ka nui aʻe, a hakahaka aʻe. ʻOluʻolu ka hoʻohenehene me he pale lā. ʻO ia maoli ke kukui ʻōlelo aʻo mua.
ʻO ka mālama ʻana i kou maluhia ke ala e noho ai ʻoe ma ka ʻaoʻao o ka pōʻai ma kahi o kona ʻopa.
E paʻa i ka laina me ke anuanu ʻole
Kūʻē ka nui o nā alakaʻi i nā palena no ka mea, huikau lākou i nā palena me ka mālama ʻole. ʻO ka ʻoiaʻiʻo ka mea kūʻē. ʻO nā palena ka mea e hiki ai iā ʻoe ke mālama mau no kahi manawa lōʻihi. He mau mea e paʻa ai ma lalo o ke kaomi:
- E hoʻoholo i ka mea koʻikoʻi maoli, ma mua. ʻO ka hapanui o nā mea i ʻano koʻikoʻi i ka hola 9 o ka pō, ʻo ia ka hopohopo o kekahi ʻē e hōʻaiʻē ana i kou ahiahi. E koho i ka papa pōkole o nā mea hiki ʻole ke kali a hiki i ke kakahiaka, he pilikia palekana maoli, he pilikia koke ʻoiaʻiʻo, a e ʻae i ke koena e kali. Kali ka mea aʻo aʻe ma mua o kou manaʻo.
- E mālama i hoʻokahi kū maʻemaʻe ma kou lā. E koho i kahi manawa āu e hoʻopau ai a koʻikoʻi nō, he mau pō wale nō o ka pule i ka hoʻomaka. ʻAʻole ka manaʻo ʻo ka hola pololei. ʻO ia ka loaʻa o kahi pā ma waena o ka hana a me ke koena o kou ola, i hiki maoli i kou manaʻo ke haʻalele i ka hale.
- E ʻae i ka poʻe e noho me ka ʻoluʻolu ʻole liʻiliʻi. ʻAʻole pono ʻoe e hoʻoponopono i kēlā me kēia hopohopo i ke kekona e ʻike ʻia ai. Ke holo ʻoe e hoʻomaluhia i nā mea a pau koke, aʻo ʻoe i kahi hui e lawe i nā mea a pau iā ʻoe koke. I kekahi manawa, ʻo ka neʻe ʻoluʻolu loa, ʻo ia kahi "e nānā kāua i kēia i ka lā ʻapōpō" maluhia.
- E ʻōlelo ʻaʻole i ka hana, ʻaʻole i ke kanaka. ʻO "ʻaʻole hiki iaʻu ke lawe i kēia i kēia manawa" e mālama i ka pilina me ka mehana ʻoiai ʻoe e mālama nei i kou manawa. Hiki iā ʻoe ke lokomaikaʻi a paʻa nō i ka palena.
- E hoʻōki i ke kala ʻana no ke kanaka ʻana. Ua ʻae ʻia ʻoe e nele i ka hoʻomaha, e loaʻa i kahi lā ʻino, ʻaʻole loaʻa i nā hola a pau. ʻO kahi alakaʻi e hōʻike i kēlā e palekana ai no nā mea ʻē aʻe a pau ke kanaka pū.
ʻAʻohe o kēia mau mea e koi nei iā ʻoe e lilo i ʻoi aku ka paʻakikī. Koi lākou iā ʻoe e lilo i ʻoi aku ka maopopo.
ʻO ka hoʻomaha he ʻāpana o ka hana, ʻaʻole he uku no ia
Aia kahi kino noiʻi ikaika no ke ʻano e hoʻihoʻi maoli ai ka poʻe mai ke koʻikoʻi hana, ʻo ka nui i kūkulu ʻia ma luna o ka hana a ka loea noʻonoʻo ʻo Sabine Sonnentag. Kū kekahi ʻike: ʻo ke ʻano hoʻomaha mana loa, ʻo ia ka mea a nā loea noiʻi e kapa ai he hoʻokaʻawale noʻonoʻo. ʻAʻole ka noho wale ʻana ma waho o ka uaki. ʻO ka noho maoli ma waho ona i loko o kou poʻo, me ka hoʻokani hou ʻole i ka hālāwai i loko o ka ʻauʻau, me ke kākau ʻole i ka leka uila i kou hiamoe. Hoʻopili nā haʻawina i kēlā mamao noʻonoʻo me ka ikaika hou a me ke ola maikaʻi aʻe, ʻoi aku ka hilinaʻi ma mua o nā mea ʻē aʻe āu e hana ai i kou mau hola hoʻomaha.
No kahi alakaʻi, ʻo kēia ka ʻāpana maʻalahi ke hoʻokuʻu a pipiʻi ke nalo. Inā aia kou kino ma ka noho ʻoiai aia kou manaʻo ma ka lumi kaua, ʻaʻole ʻoe i hoʻihoʻi. Ua hoʻololi wale ʻoe i wahi. ʻO ka hoʻokaʻawale maoli ka mea e hoʻihoʻi mai ai i kou hoʻoholo, kou ahonui, a me ka manawa e lokomaikaʻi ai i ka Pōʻakahi.
He mau ala e komo ai:
- E kūkulu i kahi hana maʻamau liʻiliʻi e hoʻopau ai i ka lā hana, he ʻelima minuke wale nō, e haʻi ai i kou lolo ua pau ka hana. E pani i ka kamepiula, e hoʻololi i nā lole, e hele wāwae a puni ke kālana. ʻOi aku ke koʻikoʻi o ka hōʻailona ma mua o kona nui.
- E kau i kou nānā ma kekahi mea e hōʻiliʻili piha iā ʻoe, kahi mea e waiho ʻole ai i ka hakahaka no ka hana e kolo ai. ʻOi aku ka koʻikoʻi o ka piha o kona huki ʻana iā ʻoe i waho ma mua o ka hana ponoʻī.
- E mālama i hoʻokahi ʻāpana o kou ola e pā ʻole ai ka hana. He pilina, he hana mau, he wahi. Pono ʻoe i kahi ʻoe ponoʻī e ola ai i ka manawa ʻaʻohe poʻo inoa.
A e ʻike i kēia: ke mālama koʻikoʻi ʻoe i ka hoʻihoʻi, hāʻawi ʻoe i kou hui holoʻokoʻa i ka ʻae e hana like. ʻIke mau ka noiʻi no nā alakaʻi a me ka hoʻomaha he lawe ka poʻe i ko lākou mau hōʻailona mai luna mai. Inā pane ʻoe i ka leka uila i ke aumoe, e hana like lākou. Inā hoʻokuʻu maoli ʻoe, aʻo lākou ua ʻae ʻia.
Ke ʻoi aku ia ma mua o kahi manawa paʻakikī
Aia kahi ʻokoʻa ma waena o kahi hapahā weliweli a me kekahi mea hohonu aʻe. Hāpai kahi manawa paʻakikī ke hāpai ke kaomi. Inā hahai ka māloʻeloʻe iā ʻoe i kou mau hopena pule a me kou mau lā hoʻomaha, inā ua maʻeʻele ʻoe i kahi hana āu i aloha ai, inā ʻaʻole ʻoe e hiamoe, inā ua lilo ka makaʻu i kou Lāpule maʻamau o ka pō, he pono kēlā e mālama koʻikoʻi ai ma kahi o ke koi ma loko ona.
ʻAʻole pono ʻoe e kali a komo ʻoe i ka pilikia koke ma mua o ka ʻimi kākoʻo. Hiki i ke kauka, ka loea noʻonoʻo, a i ʻole he aʻo i ʻike mua i kēia, ke kōkua iā ʻoe e hoʻokaʻawale i ka mea o ke kūlana a me ka mea e pono ai ka mālama hou. He ʻano ʻino nā alakaʻi i ka noi ʻana no ke kōkua a lākou e hāʻawi maʻalahi ai i nā mea ʻē aʻe a pau. ʻAʻole ka ʻimi ʻana no ia he hāʻule o ka ikaika. ʻO ia ke akamai like āu e makemake ai mai kekahi āu e alakaʻi ai.
ʻAʻole ka mālama ʻana i kou maluhia he ʻanuʻu mai ka hana. ʻO ia ke ala e noho maikaʻi lawa ai ʻoe, a kanaka lawa, e hoʻomau ai i ka hana no ka poʻe e hilinaʻi nei iā ʻoe.
Nā kumu
- World Health Organization, Burn-out an "occupational phenomenon": International Classification of Diseases
- Harvard Business Review, The Emotional Labor of Being a Leader
- National Center for Biotechnology Information, Relationships between recovery experiences and well-being among younger and older teachers
- Spanish Journal of Psychology, Psychological Detachment from Work during Nonwork Time and Employee Well-Being: The Role of Leader's Detachment